“Dobila sam fotografije od vaših kolega novinara i na temelju njih sam pretpostavila da se radi o lisnim ušima. Nakon toga sam zvala kolegicu Katju Žanić s Instituta za jadranske kulture u Splitu koja je bila na terenu i uzela je uzorak, budući da se do sada govorilo da je to pojava koja je zamijećena uglavnom uz obale. Ona mi je potvrdila da se doista radi o lisnim ušima”, rekla je Bažok.
Lisne uši su mali kukci koji sišu sokove biljaka, a članovi su natporodice Aphidoidea. Njihov uobičajeni životni ciklus uključuje ženke koje ne lete, koje rađaju živorođene ženke nimfe, koje mogu stvoriti potomstvo bez uključivanja mužjaka, što je adaptacija koju naučnici nazivaju partenogeneza. Brzo sazrijevajući, ženke se obilno razmnožavaju tako da se broj ovih insekata brzo povećava. Krilate ženke mogu se razviti kasnije u sezoni, što im omogućuje da koloniziraju nove biljke. U umjerenim regijama faza spolnog razmnožavanja nastupa u jesen, a kukci često prezimljuju kao jaja.
Foto: Matko Begovic/PIXSELL
Neke vrste hrane se samo jednom vrstom biljaka, dok druge koloniziraju mnoge biljne grupe. Opisano je oko 5.000 vrsta lisnih ušiju od kojih se oko 400 nalazi na prehrambenim i vlaknastim usjevima, a mnoge su ozbiljne štetočine. Mravi mliječnici imaju odnos simbioze s lisnim ušima. Oni se brinu o njima poput stočara, prenose ih i štite od grabežljivaca. Zauzvrat, mravi se hrane mednom rosom koju uši stvaraju.
Lisne uši pripadaju u najrazornije štetnike na kultiviranim biljkama u umjerenim područjima.
Izvor: Fokus.ba