Švedski europarlamentarac: Milanović mora platiti visoku kaznu za ovako ponašanje

Verbalne prijetnje predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića o tome kako treba blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO sve dok se ne promijeni Izborni zakon u BiH prešle su granice Hrvatske i BiH i izazivaju sve više reakcija u Evropi, piše Index.hr.

Ruski mediji Milanovića slave, njemački ga mediji kritiziraju, a u međuvremenu se o svemu oglasio i europarlamentarac iz Švedske Čarli Vajmers (Charlie Weimers).

– Švedska i Finska uplaćuju milijarde u budžet Evropske unije i Hrvatska iz njega prima milijarde. Isto vrijedi i za NextGenerationEU, kao i druge fondove. Samo vas želim podsjetiti, gospodine predsjedniče Milanoviću, da veta idu u oba smjera – napisao je na Twitteru Weimers, koji je u Evropskom parlamentu član frakcije konzervativaca i reformista, a u Švedskoj je član desničarskih Švedskih demokrata.

Šta je tačno eurozastupnik Vajmers mislio spominjanjem veta i zašto je uopšte tako odlučio reagirati upitali su iz Indexa.

Vaš je tvit dobio veliku pažnju u Hrvatskoj. Zašto ste se odlučili tako reagirati na izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića?

– Objavio sam to na Twitteru da izrazim ono što švedska vlada i diplomati ne mogu reći naglas: članstvo u NATO-u egzistencijalno je pitanje za Švedsku. Ako neki političar zloupotrebljava, odgađa ili izbacuje iz kolosijeka ove pregovore jer tako sudjeluju u unutrašnjopolitičkom nadmetanju, možda bismo željeli uspostaviti primjer drugima tako što ćemo ih natjerati da plate vrlo visoku cijenu za takvo ponašanje.

Predsjednik Milanović želi blokirati Švedsku i Finsku dok se ne riješi pitanje Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Vidite li vezu?

Ne.

Spomenuli ste da “veto ide u oba smjera”. Što tačno mislite pod tim? Je li to povezano s hrvatskom željom ulaska u šengenski prostor?

Kao prijatelj Hrvatske htio sam podsjetiti one koji su možda zaboravili da milijarde eura koje Hrvatska dobija kroz budžet EU i fondove ne uzimaju zdravo za gotovo. Kada se pregovara o sljedećem budžetu ili posebnom fondu, sve države članice imat će pravo veta. Šengen je nešto drugačije pitanje jer postoji stvarna i značajna zabrinutost oko daljnjeg proširenja vanjske granice. Pogotovo na područjima koja je teško pratiti; ali, da, tačno je da pristupanje Šengenu treba jednoglasno odobrenje.

Hrvatski premijer Andrej Plenković podržava ulazak Švedske u NATO. Milanović nema formalnog načina da zaustavi politiku hrvatske vlade po tom pitanju, može samo uzburkati javno mnijenje. Jeste li iznenađeni ponašanjem hrvatskog predsjednika?

To što hrvatska politička elita nije mogla ovu stvar držati internom, narušit će ugled Hrvatske kao zrele države koja može djelovati s diplomatskom finoćom.

Milanović nije jedini predsjednik koji ima određene zahtjeve kada je u pitanju ulazak Švedske u NATO. Turski predsjednik Erdoan ima listu zahtjeva. Kako to komentirate?

To dvoje se ne može uspoređivati. Erdoan ima bolju ruku i bolji je igrač. Njegova sposobnost kontinuiranog izvlačenja počasti, ustupaka i osiguravanja posebnih aranžmana dijelom se temelji na stvarnoj moći, ali i zbog kontinuiranog – ali kratkovidnog – smirivanja u režiji uzastopnih generacija evropskih vođa. Nadam se da učimo kako je jedini način da se nosimo s liderima poput Putina i Erdoana da jasno stavimo do znanja ko ima stvarnu ekonomsku, vojnu i diplomatsku moć.

Vi ste za ulazak Švedske u NATO. Kako je ruska agresija na Ukrajinu oblikovala ili promijenila vaše razmišljanje o ovom pitanju?

Kao dugogodišnji zagovornik članstva u NATO-u, pozdravljam novostečeni politički konsenzus. Ruska invazija usredotočila je umove i učinila to pitanje hitnijim.

Izvor: Avaz.ba