DINJU SVI VOLE, A NE ZNAJU OVE STVARI: DA LI JE ONA ZAPRAVO ZDRAVA?

U nekim zemljama, poput Indije i Irana, tvrdi se da je dinja prvi put kultivirana baš u njihovim vrtovima, ali smatra se da su divlji preci tog božanstvenog ploda tropsko-afričkih korjena.

Kinezi, Egipćani, Grci i Rimljani sladili su se dinjama, ali su one bile mnogo manje od sorti koje danas kupujemo.

Cucumis melo, kako se latinski naziva dinja, pripada istoj vrsti kao i krastavac i bundeva. Zato ponekad, dok jedemo dinju, osetimo kako joj okus blago vuče na krastavac. U Evropi se proširila u 15. vijeku. Danas postoji mnogo sorti dinje, ali ona grube kore i vijugava uzorka je najomiljenija kod nas.

NISKOKALORIČNA

Dinja je niskokalorična, ima samo 54 kalorije u 100 grama, mirisna i bogata vitaminom C, beta-karotenom, fosforom i kalijem. Zahvaljujući 88% sadržaju vode, niskom udjelu šećera (oko 11%) i ugodnom mirisu i ukusu idealno je ljetno osvježenje. Kalijum i voda iz dinje potiču rad bubrega, a smatra se da je dinja jako učinkovita u regulisanju krvnog pritiska, a zbog vlakana koje sadrže olakšava probavu i ublažava nadutost. Zbog toga pomaže i u mršavljenju. Dovoljno je pojesti dvije šoljice narezane dinje na dan, preporučuju nutricionisti, a ta količina dinje sadrži samo 120 kalorija, pa je jedite bez grižnje savjesti.

Snažni antioksidansi koje dinja sadrži, vitamin C i beta-karotn pomažu u očuvanju zdrave kože i hvatanju preplanulog tena u ljetnjim mjesecima.

Sok od dinje pomoći će vam da se zaštitite od štetnog sunčevog zračenja. Dinje su bogate antioksidansima koji organizmu pomažu u zaštiti od štetnih radikala koji oštećuju stanice kože.

BETA-KAROTEN

Kantalupa (vrsta manje okrugle dinje) osvježava, a ima najviše beta-karotena, koji je antioksidans i pomaže u sprečavanju rizika od nastanka nekih vrsta raka.

Osim ploda, mogu se jesti i suhe koštice dinje, koje se preporučuju ljudima koji boluju od bolesti bubrega. Dinja se preporučuje i osobama koje pate od hemoroida, reumatizma, artritisa i plućnih problema. Kora dinje djeluje umirujuće, ako se stavi na lagane opekline i upale.

Dinja se može koristiti i za njegu lica i kože, a posebno pomaže osobama koje imaju suhu kožu. Recept je vrlo jednostavan: pomiješaju se sok dinje (dobiven stiskanjem dinje), svježe mlijeko i destilisana voda.

KAKO IZABRATI DINjU

Treba je kupiti dok je lagano zeleno-žuta, takvu je možemo dalje čuvati jer ona zri polako. Treba paziti na kojoj temperaturi je čuvamo, jer dinja ne podnosi temperature niže od 12° C. Ne kupujte prezrele dinje, jer će brzo gnjiliti.

Pri jupovini birajte zrelu dinju, koju ćete prepoznati po plavkastom ili smeđem kružiću oko “repića”. Ostavite li dinju u hladnjaku, poput sunđera će upiti sve mirise. Zato je dobro omotajte u plastičnu foliju. Čistite je neposredno prije posluživanja.

VAŽNO! Nezrela dinja može nadražiti probavne organe, pogotovo ako nakon konzumacije popijete vodu, jer tako može ubrzati probavu i izazvati dijareju.

Izvor: Hayat.ba