EU: Vjerojatno najgora suša u 500 godina

Stručnjaci govore o lošim vijestima: nedostatak vode ne utječe samo na usjeve, već i na druga područja poput energetskog sektora.

Prema navodima stručnjaka EU, trenutna suša u Europi vjerojatno je najgora u posljednjih pola tisućljeća. Ovo je prva procjena Europskog opservatorija za sušu, koja još mora biti potvrđena konačnim podacima na kraju sezone, rekao je glasnogovornik Europske komisije.

U izvješću eksperti navode da je gotovo pola kontinenta u opasnosti od suše. Osim toga, stanje je, kako se dalje navodi, alarmantno već na 17 posto površina. To, pišu eksperti, negativno utječe na žetvu ljetnih usjeva. Najviše su pogođeni kukuruz, soja i suncokret.

Nedostatak padavina i toplinski valovi

Dalje se navodi da se teška suša koja je od početka godine pogodila mnoge regije Europe nastavila širiti i pogoršala u ovom mjesecu. Ona je, pišu eksperti, povezana s trajnim nedostatkom padavina u kombinaciji s nizom toplinskih valova od maja. To također utječe na rijeke. Smanjena količina uskladištene vode rezultirala je značajnim poremećajima u energetskom sektoru, kako za proizvodnju hidroelektrana tako i za sustave hlađenja elektrana, stoji u izvještaju.

Rizik od suše posebno je povećan u Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, Rumunjskoj, Mađarskoj, sjevernoj Srbiji, Ukrajini, Moldaviji, Irskoj i Velikoj Britaniji, piše u izvještaju. U regijama koje je već proljetos pogodila suša, stanje se najviše pogoršalo. Prije svega u zapadnom Sredozemlju novembar će, prema predviđanjima, vjerojatno biti topliji i sušniji nego inače.

Ispodprosječna žetva

Na ispodprosječne prinose žale se i farmeri u Njemačkoj. Predsjednik Udruženja farmera Joachim Rukwied naglasio je da postoje velike regionalne razlike u žetvenoj bilanci zbog različite količine padavina. Općenito, rekao je on, situacija s opskrbom ostaje teška.
Rumänien Donau Niedrigwasser

Trenutna suša u Europi vjerojatno je najgora u posljednjih pola stoljeća

Za ovu godinu se očekivalo oko 43 milijuna tona žitarica, nešto više nego 2021. No, žetva je ponovno bila ispod prosjeka proteklih osam godina, objavila je udruga poljoprivrednika na temelju preliminarnih podataka. U ovu statistiku nije uključena sušna 2018. godina.

Međutim, prema Rukwiedu, stvari izgledaju dobro kada je riječ o jabukama: ovdje se nazire nešto iznadprosječnija berba. Kada je riječ o vinu, udruga čak očekuje “odličnu berbu 2022.”.

“Uzroci koje je napravio čovjek”

Stručnjak za poljoprivredu iz Organizacije za zaštitu okoliša WWF Johann Rathke istaknuo je da još jedna mješovita žetvena bilanca ima “ljudske uzroke” – ekstremna suša posljedica je, kaže on, klimatske krize. “Trebalo bi uvjeriti i posljednje kočničare da konačno usidre učinkovitu zaštitu klime i okoliša kao sastavni dio poljoprivrede. To je jedini način da dugoročno osiguramo sigurnost hrane”, kaže on, piše DW.

Izvor:haber.ba