Život pored termoelektrana u BiH: “Ovdje tek u podne svane. Padaju kisele kiše”
“Nemam jednu stranu pluća. Jedva dišem i uglavnom sam u kući. Užas živi, ali ne samo meni nego i narodu koji tu stanuju”
Izetu Barčiću, 64-godišnjem Tuzlaku, prije 20 godina dijagnosticiran je karcinom. Nekoliko operativnih zahvata spasilo mu je život, ali i ostavilo trajne posljedice.
Za narušeno zdravlje odgovornim smatra zagađenje iz Termoelektrane Tuzla te ističe da su smrad i prašina u zraku njegova svakodnevnica.
“Nemam jednu stranu pluća. Jedva dišem i uglavnom sam u kući. Užas živi, ali ne samo meni nego i narodu koji tu stanuju”, kaže Izet za Radio Slobodna Evropa (RSE) opisujući naselje Bukinje u blizini kojeg se nalazi termoelektrana.
Od izgradnje 1959. godine, Termoelektrana Tuzla je do danas najveći proizvođač električne energije u BiH, a za rad koristi ugalj.
Stanovnici Bukinja i drugih okolnih naselja tvrde da je ona i najveći zagađivač te da im sumporne čestice koje izlaze iz njenih postrojenja zagorčavaju život.
Izetova supruga boluje od astme zbog čega su im liječnici savjetovali da odsele iz Bukinja.
“Doktor kaže vi se morate udaljiti od Termoelektrane, ali gdje da odemo?”, ističe on.
Preminulo 38 ljudi u okolini termoelektrane
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bukinju stanuje nešto više od 600 ljudi.
Predsjednik mjesne zajednice Goran Stojak kaže za RSE da je samo u 2020. godini u tom naselju preminulo 38 ljudi i da je najveći broj bolovao od karcinoma.
“Ovdje nekad tek u podne svane, jer se ništa ne vidi od smoga. Od prašine se osjeti ljutina u grlu i peckanje očiju. Padaju kisele kiše, po stanovnicima pada magla iz Termoelektrane”, naglasio je.
Stanovnici Bukinja, ali i ostalih tuzlanskih naselja tvrde da su prepušteni sami sebi jer niko nema sluha da promijeni stanje.
“Ne tražimo da se ugasi termoelektrana, znamo da moraju ljudi od nečega živjeti. Ali dajte da se nešto uradi za buduće generacije”, ističe Stojak.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona iz 2018. godine, zagađeni zrak u Tuzli uzrokovao je 29 posto smrti od moždanih udara, 20 posto smrti od raka pluća, 31 posto bronhitisa kod odraslih osoba, te 23 posto bronhitisa kod djece.
Termolektrana Tuzla u nadleženosti je Elektroprivrede BiH, jednog od tri javna preduzeća za proizvodnju i distribuciju električne energije u BiH.
U Termelektrani su za RSE naveli da bez odobrenja vlasnika ne mogu razgovarati o situaciji kada je riječ o zagađenju zraka. Na upit kojim mjerama planiraju riješiti probleme mještana nisu odgovorili ni iz Elektroprivrede BiH.
Zdravstveni troškovi
Studija koju je prije deset godina objavio Centar za ekologiju i energiju u Tuzli pokazala je da zdravstveni trošak od zagađenja iz Termoelektrane iznosi oko 99 miliona eura godišnje.
To tvrdi Denis Žiško, nekadašnji član Centra, i pojašnjava za RSE da je toliko koštalo bolovanje i liječenje građana u tom dijelu BiH.
“Najveći problem je da to uzrokuje smrtne posljedice. Otkako je studija objavljena Termoelektrana Tuzla nije učinila ništa kako bi smanjila zagađenje. Otežu taj proces, a u međuvremenu mogu slobodno reći da ubijaju građane. Tuzlaci su gotovo 60 godina taoci spaljivanja uglja i svojim zdravljem subvencioniramo tu, nazovimo, jefitnu električnu energiju”, ističe on.
Zbog najvećih industrijskih postrojenja koja nedovoljno ulažu u modernizaciju opreme i zaštitu životne sredine, ali i kućnih ložišta odnosno spaljivanja fosilnih goriva, BiH je među najzagađenijim zemljama u Evropi.
Organizacija Human Rights Watch objavila je 29. augusta izvještaj u kojem se navodi da se vlasti BiH nisu uspjele uhvatiti u koštac sa zagađenjem zraka kojeg svake godine uzrokuje smrt hiljada ljudi.
Pozivajući se na podatke Svjetske banke, Human Rights Watch procijenjuje da od zagađenja zraka u BiH godišnje umire oko 3.300 ljudi.
“Zastarjelo oslanjanje na ugalj ubija hiljade ljudi svake godine, a vlasti ne čine mnogo da spriječe problem ili da upozore ljude na rizik po njihovo zdravlje”, naveo je u saopćenju Felix Horne iz Human Rights Watcha.
Upozoreno je da oslanjanje zemlje na drva, kao i ugalj za zagrijavanje i proizvodnju električne energije, gradove u BiH svrstavaju među najzagađenije u svijetu.
Zagađenost u učionicama
Prema rezultatima mjerenja kvaliteta zraka, Sarajevo, Tuzla i Zenica proteklih su godina bili na listi najzagađenijih gradova u u Evropi.
Sanela Klarić iz udruženja Green Councile kaže da je istraživanje kvalitete zraka u školama u Kantonu Sarajevo pokazalo da je zastupljenost čestica ugljikovog dioksid ili PM čestica od šest do osam puta veća od one koju dozvoljava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
“To smo radili u vrijeme pandemije korona virusa kada je u učionicama bilo po 15 učenika. Zamislite kakva je situacija kad ih ima više. Na zrak u unutrašnjosti utječe taj zagađeni vanjski zrak, ali i u enterijeru imamo različite materijale i boje. To se odrazava na raspoloženje i koncentraciju djece, ali kumultivno dovodi i do različitih bolesti”, navela je Klarić za RSE.
Kako bi skrenuli pažnju javnosti na štetne posljedice zagađenja zraka na zdravlje, UNDP je u januaru proveo kampanju “Pluća grada”, u okviru koje su postavljene instalacije koje simboliziraju pluća na nekoliko lokacija u Kantonu Sarajevo.
Instalacije su bile izrađene u bijeloj boji, te izložene 45 dana svim vremenskim uvjetima. Nakon toga su potamnile i na taj način je ilustrirano koliko je zagađen zrak koji građani udišu.
“Iako nisu mogla predstaviti vjerodostojan prikaz dešavanja u ljudskim plućima, ove instalacije su vizuelni pokazatelj i podsjetnik za pojedince i javnost kakve efekte zagađen zrak ostavlja na ljudska pluća”, navela je za RSE šefica Sektora za energiju i okoliš u UNDP BiH Raduška Cupać.
Ona ističe da zagađenje zraka, kao jedan od najvećih ekoloških problema u BiH, pored zdravstvenih ima i brojne ekonomske posljedice.
Među gradovima čiji se stanovnici također godinama bore sa zagađenjem zraka je i Prijedor, na sjeverozapadu BiH.
Zvaničnih podataka o glavnim zagadivacima nema, ali se procjenjuje da su to ispušni plinovi iz automobila i oni koji nastaju u sezoni grijanja kuća.
Lokalno udruženje “Anemona” okuplja oko 750 oboljelih od astme i kronične opstruktivne bolesti pluća, a većina članova je u dobi do 18 godina.
Prema podacima ovog udruženja, pet hiljada stanovnika Prijedora, od ukupno 100 hiljada u tom gradu, oboljelo je od astme i bolesti pluća.
Predsjednica Udruženja Ilenka Macura kaže za RSE da je stanje alarmantno, što ilustrira činjenicom da su djeca pri izlasku iz kuće godinama primorana nositi maske.
“Mnogo se loži i dima je zaista puno. Kad se izdignemo negdje iznad Prijedora, vidi se da je to grad smoga. Nažalost, ne možemo ništa poduzeti i vlasti uglavnom nemaju sluha”, kaže ona.
Šta se navodi u izvještaju Human Rights Watch?
Iz organizacije Human Rights Watch upozorili su da rješavanje problema sa zagađenjem zraka u BiH otežava složeni sistem upravljanja, bez državne insitucije za životnu sredinu i uz slabu koordinaciju između različitih nivoa vlasti.
Dva bh. entiteta imaju odvojene pravne okvire u ovoj oblasti što otežava suradnju. Kontrola kvaliteta zraka u BiH regulira se entitetskim zakonima o zaštiti zraka i podzakonskim aktima Federacije BiH i Republike Srpske.
Monitoring kvaliteta zraka je u nadležnosti hidrometeoroloških zavoda Federacije BiH i Republike Srpske.
Od decembra 2020. godine do aprila 2021. godine, organizacija Human Rights Watch intervjuirala je 35 ljudi o njihovim iskustvima sa zagađenjem.
Stanovnici koji žive u blizini pojedinih elektrana na ugalj, od njih ukupno pet u BiH, naveli su da su im prijatelji, članovi porodice i susjedi umrli od raka, kardiovaskularnih ili respiratornih bolesti. Vjeruju da je njihovoj zdravlje pogoršano zagađenjem iz elektrana, saopćio je Human Rights Watch.
Bosna i Hercegovina je u novembru 2020. godine potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i Deklaraciju o zajedničkom regionalnom tržištu Zapadnog Balkana.
Deklaracija, između ostalog, podrazumijeva podsticanje takse na emisiju ugljen-dioksida, razvoj tržišnih modela za podsticanje korištenja obnovljivih izvora energije, postepeno ukidanje subvencija za ugalj, ali i gašenje svih rudnika uglja i termoelektrana do 2050. godine.
U izvještaju iz 2017. godine, Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da je BiH najzagađenija zemlja u Evropi. U tadašnjem izvještaju je navedeno da, zbog visokog stepena zagađenosti, BiH ima 231 umrlu osobu na 100 hiljada stanovnika.
Izvor:fokus.ba