Počasni ambasador: Bh. naučnik Andrej Gajić dobitnik prestižne nagrade pod okriljem UN-a

Bosanskohercegovački biolog, istraživač i aktivista Andrej Gajić, imenovan je počasnim ambasadorom Mediterana za 2022. godinu od strane Barcelonske konvencije, najznačajnije za upravljanje i očuvanje Mediteranskog mora pod okriljem UN-a.

“Nagrada je dodijeljena kao priznanje za Andrejev ukupni znanstveni doprinos u Jadranskom moru, kao i ostatku Sredozemlja, kao i za značajan doprinos koji je dao u dopunama odredaba Barcelonske konvencije, te Aneksa II njenog Protokola. U ovom trenutku važno je naglasiti da je upravo Andrej odigrao i ključnu ulogu u razvoju biologije mora u Bosni i Hercegovini, koja je prethodno bila potpuno zanemarena”, naglasio je Dr. sc. Senad Oprašić, član biroa Barcelonske konvencije.

“Andrej Gajić je međunarodno nagrađivani znanstvenik, koji je posvetio čitav svoj život boljem razumijevanju i zaštiti morskih pasa i raža. Naprosto smo bili zapanjeni njegovim jedinstvenom pristupom, ljubavlju, poštovanjem ali i velikim znanjem. Sigurni smo da će njegov način rada doprinjeti dugoročnoj zaštiti vrsta o kojima toliko brine”, zaključila je na dodjeli priznanja Željka Škaričić, direktorica PAP/RAC za Mediteransko more.

“…vrijedi istaći, pored njegove međunarodne karijere, Andrej je posebno vezan za Neum-Klek, jedini dio mora koji pripada Bosni i Hercegovini, gdje je započeo svoju karijeru, sproveo mnogobrojna znanstvena istraživanja koja su rezultirala originalnim podacima o brojnim značajnim vrstama, te dala preporuke za njihovu zaštitu. U svom radu Andrej aktivno radi na edukacijama i redovito surađuje sa lokalnom zajednicom. U njemu vidimo trajnog znanstvenog suradnika u svim aktivnostima kada je u pitanju zaštita morskog i obalnog područja BiH, odnosno Neuma, koji tako dobro poznaje i uvijek mu se rado vraća”, izjavio je mr. oec. Josip Njavro, koordinator CAMP BiH i pomoćnik načelnika općine Neum.

“Kao Ambasador Mediteranskog mora, zagovarat ću znastveno utemeljeno i klimatski-pametno očuvanje vrsta, koje možemo postići kroz regionalno jedinstvene mjere za dugoročnu in-situ konzervaciju. Nadalje, zagovarat ću značaj donošenja novih spoznaja o vrstama koje su ocijenjene kao nedovoljno poznate na IUCN listama, te značajnom proširenju zaštićenih područja i njihovom kvalitetnijem menadžmentu. Moja trenutna istraživanja usredotočena su na razumijevanje iznimno rijetkih i vrlo ugroženih ajkula i raža u južnom Jadranu, njihovih ključnih staništa i naravno ugroženosti. Sa stečenim spoznajama nadam se da ćemo moći predložiti bolje regionalne mjere za zaštitu”, izjavio je Andrej A. Gajić.

Publikacije u 2022. Godini

Andrej Gajić djeluje u oblastima ihtiolohije i patobiologije. Sa svojim kolegama je  u 2022. godini objavio rad o rijetkom i kritično ugroženom psu prascu u prestižnom časopisu Journal of Fish biology, kao i rad o trenutnom stanju kritično ugroženog sklata u centralnom Jadranu donoseći jedinstvene podatke o novorođenim, juvenilnim i adultnim jedinkama. Pored toga, u štampi mu se nalazi rad o novorođenom psu tupanu u južnom Jadranu, dok tri rada na raritetnim vrstama upravo zavšrava.

Mediteransko more danas je vrlo važno mjesto bioraznolikosti, koje se našom krivicom nalazi pod višestrukim i ozbiljnim prijetnjama. Trenutno stanje morskih pasa i raža u Mediteranu je krajnje zabrinjavajuće – a urgentan multidiscilplinarni i međudržavni pristup neophodan je da se ostvari njihova učinkovita dugoročna zaštita. Neophodno je definisati ekološka područja u kojima se nalaze ključna staništa i mrijestilišta/kotilišta i ugrožene vrste.

Recimo, jedan od ovogodišnjih studija naglašava da malo ribarstvo ulovi više ajkula unutar djelomično zaštićenih (PPA), nego nezaštićenih područja – što ukazuje na ozbiljne nedostatke u uspostavljanju i upravljanju PPAs, što svakako važi i za MPAs (morska zaštićena područja). Stoga, mandatorno je proširiti obuhvat postojećih PPAs/MPAs i još važnije – usredotočiti se na njihovo učinkovito upravljanje. Trebali bismo svakako gledati i dalje od karizmatične megafaune, budući da postoji značajan broj manje poznatih vrsta koje su također na rubu opstanka, a ipak im se predaje minorna pozornost. Nedovoljno poznate (DD) vrste često se zanemaruju, što stvara opasnu iluziju o trenutnom stanju pojedinih taksonomskih grupa. Recentna studija pokazala je da bi upravo takve vrste mogle biti ugroženije od pojedinih prethodno procijenjenih vrsta i nadalje predviđa da više od polovine DD vrsta prijeti izumiranje.