Kilimandžaro ostaje bez glečera u roku od tri decenije
Sredinom 1900-ih glečeri su bili prilično stabilni, rekao je Kato
Glečeri širom svijeta – uključujući posljednje u Africi – neizbježno će biti izgubljeni do 2050. godine zbog klimatskih promjena, navodi UN u izvještaju.
Trećina glečera koji se nalaze na mjestima svjetske baštine UN-a će se otopiti u roku od tri decenije, navodi se u izvještaju UNESCO-a, piše BBC.
Posljednji glečeri planine Kilimandžaro će nestati kao i glečeri u Alpima i Nacionalnom parku Josemite (Yosemite) u SAD-u.
Gubitak leda
Oni će se istopiti bez obzira na akcije svijeta u borbi protiv klimatskih promjena, kažu autori.
Projekcije se zasnivaju na prethodnom izvještaju koji je koristio modele za izračunavanje kako će se glečeri mjesta svjetske baštine mijenjati tokom vremena.
– Ono što je prilično bez presedana u historijskom zapisu je koliko se brzo ovo dešava. Sredinom 1900-ih glečeri su bili prilično stabilni. Onda postoji ovo neverovatno brzo povlačenje – rekla je Beata Kato (Csatho), glaciolog sa Univerziteta u Bufalu (Buffalu), koja nije bila uključena u istraživanje.
U izvještaju se navodi da je gubitak leda na mjestima svjetske baštine mogao uzrokovati i do 4,5% uočenog globalnog porasta nivoa mora između 2000. i 2020. Ovi glečeri svake godine izgube 58 milijardi tona leda – što je ekvivalent ukupnoj godišnjoj količini vode koja se koristi u Francuska i Španija zajedno.
– Mnogi ljudi također zavise od glečera kao izvora vode za kućnu upotrebu i poljoprivredu, a njihov gubitak može dovesti do nestašice slatke vode tokom sušnih sezona – rekao je prof. Dunkan Kvinsij (Duncan Quincey), stručnjak za glaciologiju sa Univerziteta u Leedsu koji nije bio uključen u istraživanje.
Novi problemi
– To dovodi do problema sigurnosti hrane jer su tu vodu koristili za navodnjavanje svojih usjeva – rekao je Kvinsij.
Lokalne zajednice i autohtono stanovništvo snosit će najveći teret poplava uzrokovanih gubitkom glečera, kažu autori izvještaja, pozivajući na uspostavu sistema za rano upozoravanje i smanjenje rizika od katastrofa.
Međutim, najočitija stvar koju moramo učiniti je ograničiti globalno zagrijavanje.
– Ovdje postoji poruka nade. Ako uspijemo drastično smanjiti emisije, moći ćemo spasiti većinu ovih glečera. Ovo je zaista poziv da se preduzme akcija na svim nivoima – ne samo na političkom, već i na našem nivou kao ljudskih bića – rekao je Karvalho Resende (Carvalho).
Izvpr:avaz.ba