Izbori prošli, obećanja zaboravljena: Cijene hrane i grijanja zimu pretvaraju u košmar

Litar mlijeka lani koštao 1,4, a danas 2,50 KM, kilogram kafe poskupio sa 15 na 16,7 KM

Stalni rast cijena, koji traje već predugo, kao da je paralizirao građane koji i najave novih poskupljenja dočekuju ošamućeni poplavom sličnih vijesti i dosadašnjom borbom da prežive.

 

Ublehe premijeri

Upozorenja, apeli, prijedlozi, vapaji, nemaju svrhe u državi u kojoj Fadil Novalić tvrdi da ulje nije skuplje, samo ga manje možemo kupiti, a Radovan Višković demantira nauku tvrdeći da čovjek bez hrane i vode može preživjeti mjesec i po.

Procent inflacije od 17,3 posto BiH je svrstao među najgore države Evrope i posljednju u regionu. Sve je danas skuplje nego prošle godine, što potvrđuju i podaci da se u novembru 2021. kilogram brašna kupovao za 1,2, dok danas košta oko 1,7 KM.

Cijene ulja bile su i više, ali trenutno su na 4,1 KM, za oko 90 feninga više nego u istom mjesecu prošle godine.

Litar mlijeka koštao je 1,4, a danas 2,50 KM, kilogram kafe poskupio je sa 15 na 16,7 KM… Maslac je s 5 skočio na 7,5 KM.

 

Zalihe brašna

– To su podaci koji potvrđuju da poskupljenje nije došlo preko noći. Ekstremnije skokove cijena imali smo kod jestivog ulja, pilećeg mesa i maslaca svojevremeno, ili mlijeka nedavno, pa i još uvijek, ali su u kontinuitetu cijene rasle. Čak i brašna, uprkos zalihama žita nabavljenim po nižim cijenama. Svakako da je to ogroman udar koji značajno utiče na troškove života ne samo direktno, kroz tu cijenu brašna, već i svih ostalih proizvoda na bazi brašna bez kojih je nezamisliva čak i najskromnija ishrana – kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.

Dodaje da će poskupljenja životnih namirnica, uz rast troškova grijanja, goriva, a moguće i struje, zimu učiniti veoma teškom za većinu građana, pogotovo nakon što su izbori prošli i data obećanja zaboravljena.

Ostvaruju ekstraprofit

Gavran smatra da nema osnova za daljnja poskupljenja i da ih na svaki način treba spriječiti.

– Odavno se i federalni premijer hvali navodno velikim zalihama žitarica u robnim rezervama, pa, ako one zaista postoje, zašto se plasmanom jeftinijeg brašna na tržištu nije uticalo na cijene i spriječilo ostvarivanje ekstraprofita pretjeranim poskupljenjima – pita Gavran.

Izvor:avaz.ba