Nova životinjska vrsta otkrivena u BiH, dobila je naziv po rijeci u kojoj je pronađena
U istraživanju gornjeg toka rijeke Neretve učestvovalo je 50 naučnika
Nova životinjska vrsta iz porodice insekata otkrivena je na području Neretve te je dobila naziv po ovoj rijeci, objavio je u srijedu Centar za životnu sredinu u BiH.
Tokom prošlogodišnjeg istraživanja gornjeg toka rijeke Neretve otkriven je insekt iz reda dvokrilaca (Diptera) te je nazvan ‘Baeoura neretvaensis’.
U tom je istraživanju učestvovalo 50 naučnika te je na tom području utvrđena prisutnost preko 1300 životinjskih vrsta. Među njima je osam za nauku novih vrsta, a do sada je potvrđena prva – Baeoura neretvaensis, dok se za ostalih sedam još čeka službena potvrda.
Profesorica Odsjeka za biologiju Univerziteta u Zagrebu Marija Ivković bila je dio tima naučnika koji su otkrili novu životinjsku vrstu.
“To je vrsta koja dolazi u vrlo čistim i netaknutim područjima rijeke Neretve i na još nekim lokalitetima šireg zapadnog Balkana”, rekla je prof Ivković. Pojasnila je da je ova vrsta uglavnom prisutna na području Mediterana.
Vladimir Topić, koji je koordinator u Centru za životnu sredinu, izrazio je očekivanje kako će zbog bioraznolikosti te iznimne čistoće vode vlasti u BiH proglasiti gornji tok rijeke Neretve zaštićenim staništem.
Centar za životnu sredinu je kroz 24 godine rada organizovao brojna naučna istraživanja, koja su uglavnom bila vezana za rijeke, Sanu, Savu, Sutjesku, Hrčavku, Neretvu i njene pritoke Bunu, Bunicu, Bregavu i Trebižat, ali i šumska područja, kao što je Kozara.
“Kroz istraživanja tvrdokrilaca u sklopu Nacionalnog parka Kozara 2018. godine ekspertica Iva Miljević je otkrila 44 nove vrste za ovo područje. U Nacionalnom parku Sutjeska su mikolozi Nedim Jukić i Nihad Omerović pronašli gljivu Peziza polarispinosa, koja je tada prvi put zabilježena na teritoriji BiH. Vrsta Petrorhagia dubia, nađena od strane eksperta Đorđija Milanovića na rijeci Bregavi kroz istraživanja koja smo provodili tokom 2020. godine, je prvi nalaz za floru BiH. Mnogo je ovakvih primjera gdje se naučna istraživanja organizuju od strane civilnog sektora i daju nevjerovatne rezultate, bitne za nauku i očuvanje vrsta i njihovih staništa”, istakla Nataša Crnković, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu.
Izvor:fokus.ba