Zašto VSTV ne saopštava da li je smijenio Gordanu Tadić?

Drugostepena disciplinska komisija u četvrtak je donijela jednu od najvažnijih odluka za domaće pravosuđu ove godine ali javnost još uvijek mora sačekati da sazna da li je potvrđena prvostepena odluka o smjeni glavne državne tužiteljice Gordane Tadić. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizirala je postoji li način da se zadovolji potreba za transparentnošću i istovremeno zaštiti zakonitost postupka

Drugostepena disciplinska komisija održala je u četvrtak 16. septembra sjednicu i donijela odluku u predmetu u kojem je prvostepeno smijenjena glavna državna tužiteljica Gordana Tadić ali će javnost o ovoj odluci biti obaviještena tek nakon što pismeni otpravak odluke bude dostavljen strankama u postupku, potvrđeno je za BIRN BiH iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).

Pravni zastupnik glavne državne tužiteljice Vlado Adamović kazao je u trenutku razgovora sa novinarima BIRN-a BiH u petak kako njemu još uvijek nije poznat sadržaj odluke i da je prvostepenu odluku saznao iz medija. Dok objašnjava kako se to ne bi trebalo dešavati, on dodaje kako je VSTV mogao pronaći načina da ranije saopći odluku.

“Zašto? Jer je javnost zainteresovana”, kaže on i dodaje kako postoji način da se zadovolji potreba javnosti za transparentnošću a da u isto vrijeme ne ugrozi zakonitost postupka.

“Kad se donose takve odluke za tako važne pozicije, onda komisije trebaju zovnuti na objavu učesnike u postupku, reći dana tog i tog ćemo objaviti, novinari mogu prisustvovati i svi istovremeno dobijemo informaciju”, kaže Adamović koji smatra da se u važnim predmetima poput Tadić ili onoga protiv predsjednika Suda BiH Ranka Debevca prave kompromisi i presedani.

“Za sve je potrebno znanje, umijeće i vještina”, dodaje on.

Odlukom Prvostepene disciplinske komisije Tadić je izrečena disciplinska mjera premještanja s mjesta glavne na mjesto tužiteljice Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Komisija je tom odlukom utvrdila disciplinsku odgovornost Tadić za prekršaje koji uključuju ne samo obavljanje tužilačke funkcije nego i ostale poslove relevantne za poslovanje tužilaštva, čime je iskazala nemar i počinila disciplinski prekršaj ‘nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti’ i ‘propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV-a).

Disciplinska odgovornost za otkrivanje odluke

Potvrđivanje ove odluke na Drugostepenoj komisiji značilo bi da je za konačno razrješenje u slučaju žalbe na odluku bilo potrebno još izglasavanje za smjenu na sjednici VSTV-a. Dok su novinari pokušavali da saznaju odluku o smjeni sa jedne od najvažnijih pravosudnih pozicija u zemlji, predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija smatra da ne postoji drugi način da javnost sazna za odluku osim da sačeka da je dobiju Ured disciplinskog tužioca i Tadić odnosno njen advokat.

Lagumdžija kaže da je strogo zabranio objavljivanje odluke prije dostavljanja jer to zahtijevaju pravila.

“Ako neko prije toga neovlašteno da tu informaciju, bit će predmet disciplinske odgovornosti”, navodi Lagumdžija za BIRN BiH.

Pravila o radu Drugostepene disciplinske komisije utvrđena su Poslovnikom VSTV-a u kojem se navodi kako se odluke ove komisije stavljaju na raspolaganje strankama u prostorijama Vijeća u roku od 15 dana od dana donošenja ili dostavljaju načinom određenim Zakonom o parničnom postupku.

Potpredsjednica VSTV-a i državna tužiteljica Biljana Simeunović smatra da “nema potrebe za misterijom” i da se odluka trebala saopćiti.

“Pošto i ja ne znam ni da li je ni kako okončan drugostepeni postupak a interesuje me, kao i cjelokupnu javnost u BiH, VSTV mora biti transparentan o svom radu. Ova situacija je upravo suprotna onome kako bih ja postupila ili, da sam u prilici, zahtijevala”, kaže Simeunović.

“Javnost treba i mora da zna”, zaključuje ona.

Zbog velikog interesa javnosti, postupak protiv glavne tužiteljice Državnog tužilaštva, prema mišljenju Renate Radić – Dragić, novinarke Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) trebao se voditi transparentnije.

Svi disciplinski postupci su prividno transparentni obzirom da novinari mogu prisustvovati ročištima, ali nemaju pristup dokumentima iz postupka, zbog čega nemaju ni sve informacije o spornom događaju, objašnjava ona.

“To znači da nemaju svi mediji isti pristup podacima, naročito ne ako im je sjedište izvan Sarajeva”, navodi Radić – Dragić dodajući kako novinari prisustvuju samo disciplinskom postupku u prvom stepenu, dok su postupci u drugom i trećem stepenu zatvoreni za javnost.

Na odluku Drugostepene disciplinske komisije moguće je uložiti žalbu VSTV-u koje donosi konačnu odluku o adekvatnosti izrečene sankcije. Odluka se donosi na sjednici koja se u ovom dijelu zatvori za javnost.

“Javno se objavljuju samo konačne odluke u disciplinskom postupku i to anonimizirane što se ne može smatrati transparetnim postupkom jer je iz odluke izbrisano dosta informacija bitnih za razumijevanje događaja i najčešće nije jasno čime su se članovi disciplinske komisije rukovodili kod donošenja sankcije”, navodi Radić – Dragić.

U disciplinskim predmetima protiv glavne državne tužiteljice i predsjednika Suda BiH VSTV je javnost informisao o sadržaju prvostepenih odluka ali same odluke nije objavio.

Iz Ureda disciplinskog tužioca (UDT) navode kako je njihov stav da bi odluke trebale biti objavljene, uz anonimizaciju u cilju zaštite ličnih podataka trećih lica.

“Pitanje objave odluka je pitanje u nadležnosti Vijeća, pri čemu je potrebno uvažiti i stavove Agencije za zaštitu ličnih podataka”, navode iz UDT-a.

Pozivanje na integritet postupka nauštrb interesa javnosti

Radić – Dragić smatra da se, zbog nepravovremenog objavljivanja odluka i prakse medija da objave određene informacije o toku postupka, stvara prostor za dezinformacije i krive interpretacije.

“To posljedično vodi do nepovjerenja između pravosuđa i medija, odnosno do nepovjerenja javnosti u rad pravosuđa”, kaže ona navodeći kako javnost ima pravo da zna ko su ljudi koji rade u pravosuđu i da li savjesno i odgovorno obavljaju taj posao.

Bez obzira na veliki interes javnosti za disciplinski postupak protiv Gordane Tadić, advokatica Tatjana Savić smatra da ne bi bilo korektno da stranke u postupku iz medija saznaju odluku.

Ona također navodi kako bi se pravljenjem izuzetka vezano za objavu odluke u ovom postupku mogao povrijediti sam postupak.

“Ja sam za integritet postupka. Kad se napravi izuzetak, postavlja se pitanje šta je s drugim. Ako je nešto propisano zakonom, treba postupiti po zakonu. Javnost će saznati kad saznaju i stranke”, kaže Savić pojašnjavajući kako se u disciplinskom postupku primjenjuju pravila parničnog postupka.

Postupak je propisan Zakonom o VSTV-u koji kaže da sve što nije regulisano ovim, reguliše se Zakonom o parničnom postupku, pojašnjava Savić. Esad Fejzagić, advokat i bivši sudija smatra kako praksa ne treba biti da stranke u postupku odluku saznaju iz medija.

“To nije uredu. Ja razumijem interes javnosti, ali ne dozvoljava se da se sazna odluka suda dok pismeni otpravak ne dođe strankama”, kaže on dodajući kako se svako mora strpjeti i sačekati.

Postupak protiv Tadić počeo je u maju, nakon što je u aprilu podnesena disciplinska tužba prema kojoj je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca

Na teret joj je stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja ove institucije koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Ona se teretila i za ponašanje u Tužilaštvu ili izvan njega, ali je UDT na pripremnom ročištu odustao od ove optužbe. Ova tačka se odnosila na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana.

Izvor:fokus.ba