Mnogi u svojim domovima imaju probleme sa pojavom vlage na zidovima, nekima je tako oduvijek, a nekima se vlaga može pojaviti odjednom, a uzroka je mnogo.

Vlaga je opasna za zdravlje, izaziva različite vrste alergija, pravi štetu na zidovima, namještaju i nema nimalo lijep miris.

Jedan od razloga pojave vlage jeste nedovoljno ili pogrešno provjetravanje prostorija zimi.

Svako kućanstvo svojim načinom života “proizvodi” određenu količinu vlage. Kod četveročlane porodice radi se o 10 do 12 litara vode svaki dan.

Pogrešno je shvatanje da se otvaranjem prozora gubi energija i kad su zatvoreni prozori da štedimo na grijanju.

Sobna temperatura od 22 stepena Celzijusa i postotak vlage od 45 posto optimalni su uvjeti za život. Ako je vlaga veća od 70 posto taj prostor je teže zagrijati i samim tim veći su troškovi za grijanje.

Nakon kuhanja, pranja i tuširanja uvijek je potrebno prozračiti prostorije.

Kondenzacija na prozorima ili ogledalima znak je da je vlaga povećana. Disanje, znojenje, sobne biljke i kućni ljubimci također doprinose povećanoj vlagi.

Zimi već nakon tri do pet minuta propuha zrak će biti zamijenjen. Preporučuje se poprečna ventilacija ili provjetravanje sa potpuno otvorenim prozorom.

U proljeće i jesen provjetravanje traje nešto duže, oko deset do dvadeset minuta. Iz zdravstvenih i higijenskih razloga zrak treba mijenjati tri do četiri puta dnevno.

Ako ste odsutni cijeli dan, treba prozračiti barem ujutro i navečer. Otvaranje prozora na kip nije dobra opcija, na taj način se izmjena zraka sporo odvija.

Zidovi se hlade oko prozora na kip, čime se gubi energija.

Namještaj udaljite od vanjskih zidova zbog protoka svježeg zraka. Zavjese i teške dekore ne preporučujemo jer se time otežava cirkulacija zraka.

Neispravne navike

Nabavite mjerač vlage za kontrolu postotka vlage. Ako ne uspijete držati vlagu pod kontrolom, isušivač zraka je dobra opcija. Model koji kupujete mora biti za adekvatan prostor. Prozore je svejedno potrebno otvarati radi svježeg zraka i kad isušivač vlage radi.

Neispravne navike u kućanstvu koje dovode do pojave vlage su velika razlika u temperaturi između pojedinih prostorija, zatim ako se u potpunosti isključi grijanje u jednoj prostoriji, visok je rizik da u nju uđe vlažan i topao zrak iz drugih dijelova stana. U hladnoj prostoriji povećava se relativna vlažnost, a time raste i opasnost da će se pojaviti plijesan.

Stručnjaci savjetuju da se izbjegavaju temperaturne razlike veće od 5 stepeni Celzijusa u stanu.

Držite vrata zatvorena između različito grijanih soba. Nemojte u potpunosti isključivati grijanje u jednoj prostoriji. Visok je rizik da u nju uđe vlažan i topao zrak iz drugih dijelova stana.

Sušenje veša u prostoru izrazito povećava postotak vlage, velike količine vlage uzrokuju pojavu plijesni. Već kod 70 posto vlage u zraku stvaraj se plijesan.

Ako možete veš nemojte nikako sušiti u kući, nabavite sušilicu za veš.

Kada se pojave mjesta sa izraženom plijesni, problem treba hitno sanirati, vlaga često može rezultirati i “podignutim” parketom

Da bi se stvarno riješili vlage, potrebno je otvoriti prozore kako bi vlažan zrak izašao, naročito zimi jer višak vlage će izaći iz prostorije, bez obzira na vremenske uvjete.

Optimalna temperatura, često provjetravanje i korištenje kućnog higrometra pomaže nam da imamo pod kontrolom vlagu i temperaturu.

Stručnjaci savjetuju da prvo nabavite higrometar, da riješite dilemu imate li višak ili manjak vlage.

Ako su stakla orošena i kondenziraju, vrlo je vjerojatno da imate višak vlage. Provjetravanje je vrlo važno za zdravlje bebe i ukućana. Provjetravajte prostoriju po prostoriju zbog djeteta. Kad ste u šetnji, koristite priliku da provjetrite prostor.

Kod nas je, nažalost, često slučaj da kuće nemaju fasade ili imaju stare fasade koje nemaju termoizolaciju.

Ustakljeni balkoni bez grijanja i bez adekvatne izolacije su također razlog za pojavu kondenzacije i plijesan na hladnim dijelovima, čak i kad je vlaga u granicama normale. Toplotno izolovan objekat siguran je od pojave kondenzacije, algi i plijesni.

Kad nije moguće toplinski izolirati izvana, postoje druga alternativna rješenja. Unutrašnja izolacija također može poboljšati i smanjiti temperaturne razlike.

Vlaga u novogradnji

Ovaj neželjeni gost često se javlja baš u novogradnjama. Naravno da ne očekujemo plijesan u novom prostoru. Višak vlage u novogradnjama je najčešće zbog nikakvog ili nedovoljnog isušivanja. Ponekad ostaci vlage ostaju do pet godina u zgradi i za to vrijeme normalno da dolazi do razvoja plijesni i njihovih spora.

Ako se otkrije plijesan, prvo treba pronaći i ukloniti uzrok vlage. Tek tada može biti uspješna dugoročna sanacija plijesni. Najviše problema s vlagom (čak 80 posto) ima zbog kondenzacije na prozorima i nedovoljnog provjetravanja. Tu je najjeftinije rješenje, par puta dnevno ispravno otvaranje prozora.

Izvor:faktor.ba