Bivši sudija Ustavnog suda BiH Joseph Marko: Schmidt nema ovlasti da mijenja Ustav FBiH

Visoki predstavnik u BiH i njemački političar Christian Schmidt, predložio je korištenje bonskih ovlasti za uvođenje cenzusa od tri posto u FBiH. U skladu sa takvim odredbama, u onim kantonima gdje je etnička grupa manja od tri posto, predstavnici ove etničke grupe više se ne mogu slati u Dom naroda FBiH.

Prijedlog je izazvao buru negodovanja u Bosni i Hercegovini jer ispunjava samo zahtjeve hrvatske nacionalističke stranke HDZ-a, ali ne uzima u obzir brojne diskriminacije koje je godinama osuđivao Evropski sud za ljudska prava, piše Der Standard.

Ustavni pravnik iz Graza i stručnjak za BiH Joseph Marko objasnio je da bi Schmidt prekoračio svoja ovlaštenja kao visoki predstavnik kada bi to zaista implementirao.

To je zato što predloženo uvođenje cenzusa od tri posto uključuje izmjenu Ustava FBiH i srodnih ustavnih odredbi kojima se implementira organizaciona struktura Ustava Federacije, a koje ne diktira Dejtonski sporazum.

“Radi se zapravo o autonomnom ustavnom pravu Federacije, koje nije u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom”, kaže Marko.

Aneks 10 Dejtonskog sporazuma

“Prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik je ovlašten samo da kontroliše provođenje Dejtonskog sporazuma, ali nije ovlašten da se bavi autonomnim pravnim sistemima entiteta, odnosno njihovim ustavima, ukoliko nisu doneseni u primjeni Dejtonskog sporazuma”, objašnjava Marko za Standard.

Marko zaključuje da bi visoki predstavnik u tom slučaju prekoračio svoje nadležnosti ako bi uz pomoć bonskih ovlasti izvršio promjenu Ustava Federacije BiH.

Kada je bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch 2002. godine mijenjao Ustave Republike Srpske i Federacije, učinio je to, suprotno Schmidtovim prijedlozima, kako bi implementirao odluku državnog Ustavnog suda.

“U to vrijeme se radilo o usklađivanju entitetskih ustava sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Zato je visoki predstavnik tada imao ovlaštenja za to”, objašnjava Marko.

U slučaju Schmidtovih prijedloga, međutim, visoki predstavnik bi se umiješao u autonomiju entitetskog ustavnog prava, za što nema ovlasti.

Evropski sud za ljudska prava

Zbog Aneksa 10, Schmidt bi morao uzeti u obzir i zahtjeve za izmjenom Dejtonskog ustava kako bi uopće mogao intervenirati u Ustav FBiH, a kako se navodi u presudama Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Zornić i Pilav”, kazao je Marko, ali to nije uključeno u Schmidtove prijedloge.

Slučaj Pilav vrlo dobro pokazuje koliko je ovo pitanje centralno za ljudska prava u Bosni i Hercegovini. U slučaju Pilav radi se o Bošnjaku koji je tužio državu jer mu je zabranjeno da se kandiduje u Republici Srpskoj.

Ako biste uveli cenzus od tri posto, onda bi svi Hrvati i Srbi u onim kantonima u kojima ima manje od tri posto Srba i Hrvata bili lišeni mogućnosti da glasaju za Hrvata ili Srbina”, rekao je Marko.

Visoki predstavnik i kontrola normi

Marko ističe da bi eventualni Schmidtov amandman mogli osporiti i Ustavni sud Bosne i Hercegovine i Evropski sud za ljudska prava, jer kada je visoki predstavnik Wolfgang Petritsch bio u Bosni i Hercegovini, dozvolio je da zakonske akte koje je donio preispita Ustavni sud i tako je bio podvrgnut kontroli normi, što je tek kasnije osporeno u pravnom mišljenju Ureda visokog predstavnika, napisala je novinarka Adelheid Wolfl.

Izvor: klix.ba