Tim povodom Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini smatra važnim upoznati javnost da je od samog početka ovog slučaja, a i ranije, od 2007. godine, kroz procedure izrade normativnih akata u Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine, bila upoznata i preko Vojnog muftijstva uključena u uređenje ove oblasti.

Nakon što je upoznat o diskriminaciji vjerskih prava vodnika Emele Mujanović-Kapidžija, a vezanih za propis o pokrivanju muslimanki, Vojni muftija je vanrednim izvještajima upoznavao reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ministra odbrane Bosne i Hercegovine i parlamentarnog vojnog povjerenika, tražeći i sa ovih instanci odgovarajuću intervenciju i pomoć za promjenu diskiminirajućih odredbi.

Tim povodom reisu-l-ulema je od člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda zatražio određenu vrstu intervencije. Na zahtjev člana Predsjedništva, ministar odbrane Bosne i Hercegovine dao je da se preispitaju određeni podzakonski akti i obustavi njihova primjena u dijelu koji tretira ovu oblast. Međutim, do konkretne obustave primjene nikada nije došlo.

– Značajno je istaknuti da sve ono što je konsultirano od nadležnog suda koji je vodio slučaj Emele Mujanović-Kapidžija, Vojno muftijstvo je uz konsultacije sa kabinetom reisu-l-uleme davalo svoju konstruktivnu podršku potvrđujući da je propis odijevanja muslimanke (hidžab/mahrama) stroga obaveza (farz), jasno propisana izvorima islama, a ne vjerski simbol. Uz to, treba kazati da je glavni imam Oružanih snaga Bosne i Hercegovine bio i aktivno uključen u ovaj sudski proces u svojstvu svjedoka pokazujući tako našu spremnost da i na ovaj način potvrdimo da je propis o hidžabu pravo Emele Mujanović-Kapidžija. Svoj doprinos pozitivnom rješavanju ovog slučaja dala je i Komisija za slobodu vjere Islamske zajednice, te INN “Preporod” koji je u nekoliko navrata posebne brojeve posvećivao ovom problemu – saopćeno je iz Ureda vojnog muftije.

Kako navode, ovo ističu kako bi ukazali na kompleksnost samog problema, ali i na nerazumijevanje odgovornih u strukturi Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, da uvaže prijedloge Vojnog muftijstva kako bi se problem sistemski riješio, a ne na sudovima.

Dodaju da je i u slučaju Emele Mujanović-Kapidžija, Vojno muftijstvo je išlo za tim da se ovo pitanje prije svega sistemskim rješenjem okonča, da se u izradi Pravila službe i Pravilnika o uniformama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine prvo unesu prijedlozi Vojnog muftijstva, a potom, nakon njihovog donošenja, uvaže potrebne izmjene i dopune ovih dokumenata. Na taj način, i Emeli i svim drugim diskriminiranim muslimanima i muslimankama dala bi se prava zagarantirana članom 9. Evropske konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, članom 4. Zakona o slobodi vjera i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, te članom 29. Zakona o službi u OS BiH.

– Ovo, kao što je javnost upoznata, nije usamljen slučaj kršenja propisa o odijevanju muslimanki. Nakon što je Vijeće muftija donijelo fetvu 2016. godine da se hidžab poštuje kao vjerska obaveza muslimanki, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine ustrajalo je na zaključku da je hidžab vjerski simbol, te da se kao takav zabranjuje u ovoj instituciji kao i svi drugi simboli i obilježja. Umjesto da uvažavamo institucije koje su jedine kredibilne za tumačenje propisa vjere, u ovom slučaju islama, pribjegava se proizvoljnim, ničim utemeljenim interpretacijama koje za posljedicu imaju nerazumijevanje i nepoštivanje specifičnosti drugog i drugačijeg. Sve ovo, zapravo, dodatno ukazuje na potrebu što hitnijeg potpisivanja ugovora države Bosne i Hercegovine sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini kako bi se i ovo, kao i mnoga druga otvorena pitanja, adekvatno riješila – ističe se u reagiranju.

Iz Ureda vojnog muftije podsjećaju da su pitanje hidžaba u Oružanim snagama određene zapadne zemlje već riješile.

– Stoga se iskreno nadamo da će Ustavni sud Bosne i Hercegovine u slučaju Emele Mujanović-Kapidžija utvrditi da se radi o deskriminaciji i kršenju prava na slobodu vjere. Islamska zajednica na tom putu i njene instance, prije svih Vojno muftijstvo, dat će potrebnu podršku tome, jer samo jake Oružane snage Bosne i Hercegovine, u svakom segmentu njihovog djelovanja, mogu postati dio NATO saveza i euroatlanskih integracija, što je cilj i Islamske zajednice u Bosni Hercegovini – ističe se u reagiranju upućenom iz Ureda vojnog muftije.