Luka Mišetić: Hrvatska i Srbija će imati pravo raskinuti Dejtonski sporazum nakon izbora u BiH
Advokat Luka Mišetić koji je u Hagu branio hrvatskog generala Antu Gotovinu, u kontekstu izmjena Izbornog zakona BiH komentirao je kako susjedne države imaju pravo raskinuti Dejtonski mirovni sporazum.
Dejtonskim mirovnim sporazumom završen je troipogodišnji rat u BiH. U pregovorima su učestvovali predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman. Ove dvije države su potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok su svjedoci Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Rusija.
Iako Hrvatska i Srbija često tvrde drugačije, te dvije države su samo potpisnice, a ne garanti Dejtona.
“Rat u BiH, kao i drugdje u bivšoj Jugoslaviji, vođen je između ostalog i zato što nijedna etnička/nacionalna grupa nije željela biti manjina u zemlji druge većine. U BiH je ovaj problem na kraju riješen obećanjem sve tri zaraćene strane – Srbima, Bošnjacima i Hrvatima – da niko od njih nikada neće biti sveden na etničku manjinu, već će im se, umjesto toga, zajamčiti jednaka zastupljenost u vlasti, uz jednaku podjelu vlasti i pravo da im se spriječi nametanje zakona koji štete njihovim vitalnim nacionalnim interesima”, mišljenja je Mišetić.
Smatra kako su tu “zaštitu” Hrvatima pružili Bošnjaci Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine.
“Ovaj sistem podjele vlasti i garancija je zaštićen definisanjem svakog od ova tri grupe kao ‘konstitutivne nacije’ BiH. Dejton je predvidio da će civilni nadzornik, poznat kao Ured visokog predstavnika (OHR) imenovan od strane stranih zemalja, imati konačnu moć da osigura provedbu sporazuma. OHR je 2002. godine donio odluku koja je srž današnje krize u BiH: izdata je uredba kojom se zahtijeva da u polovini zemlje poznate kao Federacija svaki kanton mora izabrati po 1 srpskog, 1 hrvatskog i 1 bošnjačkog delegata u Dom naroda Federacije”, objašnjava.
MIšljenja je da je takva odluka OHR-a rezultirala tim da u Dom naroda FBiH Bošnjaci mogu birati hrvatske delegate u kantonima gdje živi malo Hrvata.
“Kako bi bošnjački delegati i ‘hrvatski’ delegati koje biraju Bošnjaci mogli eliminirati većinu hrvatskog stanovništva iz statusa konstitutivnog naroda, ali bi Milorad Dodik i srpski nacionalisti nesumnjivo koristili bošnjački unilateralizam kao dokaz svojih argumenata od 1991. godine: da Bošnjaci namjeravaju da pretvore BiH u bošnjačku nacionalnu državu i da Srbe svedu na etničku manjinu,i da samo jaka RS može garantovati Srbima da će sami vladati i nikada ne biti pretvoreni u etničku manjinu u BiH. Nije teško predvidjeti da će Dodik iskoristiti ukidanje hrvatskih prava kao konstitutivnog naroda da proglasi Dejton mrtvim, i da nastavi sa proglašenjem nezavisnosti Republike Srpske od BiH. Vjerojatno bi imao podršku Rusije”, ističe Mišetić.
Smatra i da OHR u pokušaju da spriješi takav scenarij, očigledno planira da “preduzme mjere za zatvaranje rupe koju je sam stvorio 2002. godine”.
“Ova akcija bi bila neophodna korekcija odluke OHR-a iz 2002. godine i osigurala bi da garancije Dejtona i Washingtona neće biti poništene do izbora u oktobru 2022. godine. To je neophodna akcija za očuvanje dejtonskog mira. Nakon oktobarskih izbora, Hrvatska i Srbija će vjerovatno imati pravo da prema međunarodnom pravu raskinu Dejtonski sporazum uključujući i dejtonski Ustav kao rezultat kršenja Dejtona od strane BiH”, mišljenja je Mišetić.
Ovakvu izjavu komentirao je i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.”Čini se kao da Luka Mišetić očekuje da Hrvatska i Srbija – kao zaraćene strane u agresiji na Bosnu 1992.-1995. godine, zatraže od BiH da se vrati na ustav Republike BiH ili očekuje razvoj koji je već opisan u pravosnažnoj presudi u predmetu Prilć i dr., žalbeni predmet”, podsjetio je Turčalo.
U članu 1. Dejtona navedeno je da će strane koje su potpisale mirovni sporazum potpuno poštovati međusobnu suverenu jednakost, rješavati sporove mirnim putem, te se suzdržati od svake akcije prijetnjom ili upotrebom sile ili na drugi način, protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti BiH ili bilo koje druge države.Jedno od načela Dejtona je i izgradnja povjerenja među država potpisnicama, što se čini nedostižno budući da niko u regionu ne odustaje od velikodržavnih aspiracija i rasparčavanja BiH iako više ne vojnim, već sada opsežnim diplomatskim aktivnostima.
Izvor: klix.ba