MUSA IZNAD SVIH: DESET NAJBOGATIJIH LJUDI U HISTORIJI ČOVJEČANSTVA

Je li Mansa Musa bio najbogatiji čovjek ikad? Nemoguće je to sa sigurnošću odgovoriti. Evo šta kažu historijski izvori: 1324. godine Mansa Musa, vladar srednjovjekovnog Malijskog carstva, koje se protezalo zapadnom Afrikom (ne brkati ga sa današnjim Malijem), krenuo je na hadž u Meku i Medinu, dva najsvetija grada islama.

Vladajući kraljevstvom koje se protezalo diljem Afrike, zemlje Manse Muse I (Mansa Musa, Mali, umro 1337.) držale su najveće svjetske zalihe zlata i kontrolirale vitalne trgovačke rute. Tkom hodočašća u Meku, zapanjio je promatrače blještavom paradom robova i deva koje su prenosile zlatne štapove i poluge. Ali također je bio poznat po davanju stipendija i izgradnji pravnog sistema.

Je li Mansa Musa bio najbogatiji čovjek ikad? Nemoguće je to sa sigurnošću odgovoriti. Evo šta kažu historijski izvori: 1324. godine Mansa Musa, vladar srednjovjekovnog Malijskog carstva, koje se protezalo zapadnom Afrikom (ne brkati ga sa današnjim Malijem), krenuo je na hadž u Meku i Medinu, dva najsvetija grada islama.

Poduzeo je dugo putovanje preko Sahare, putujući od obale rijeke Niger prema Nilu i Crvenom moru. U njegovoj pratnji bilo je hiljade vojnika i stotine robova koji su nosili so, zlato i druga bogatstva. Tokom svog putovanja zaustavio se u Kairu, gdje je navodno ubacio toliko zlata u lokalnu ekonomiju da je vrijednost tog metala pala u cijelom Egiptu, čime je stekao reputaciju najbogatijeg čovjeka svih vremena.

Spektakularno hodočašće ukazalo je na svijetu na sposobnosti moćne zapadnoafričke države i težnje njenog ambicioznog vladara. Nakon hodočašća, gradovi Timbuktu i Jenne u Maliju izrasli su u glavno središte za trgovinu robljem, prirodnim reusrsima i knjigama i mjesto koje je privlačilo lokalne učenjake i intelektualce iz cijelog islamskog svijeta.

Bogatstvo Manse Muse sigurno je bilo kolosalno prema svim historijskim ili savremenim standardima. Međutim, brojke koje se vrte okolo i procjenjuju ih u stotinama milijardi današnjih dolara čista su nagađanja. Štoviše, ove visoke procjene prikrivaju činjenicu da naučnici ne znaju mnogo o ekonomiji, politici i organizaciji carstva.

Na drugom je mjestu John D. Rockefeller (1839.-1937.) Rockefeller je bio osnivač i glavni dioničar firme Standard Oil Company koja je na svom vrhuncu proizvodila 90 do 95 posto američke nafte. Nakon uspjeha svoje prve rafinerije u Ohiju, lukavim ulaganjima na kraju postao je prvi američki milijarder. Donirao je najmanje 540 miliona dolara u dobrotvorne svrhe.

Andrew Carnegie (1835.-1919. je škotsko-američki tajkun. Radio je za Pennsylvania Railroad Company, prije nego što je osnovao vlastiti posao sa čelikom. Njegova firma prodana je 1901. J. P. Morganu za rekordnu svotu od 480 miliona dolara, a Carnegie je dobio 250 miliona dolara kao svoj lilni udio. Njegovom smrću bogatstvo je nestalo zahvaljujući golemim filantropskim donacijama.

Na četvrto je mjestu Marko Licinije Kras zvani ‘Bogati’ (oko 115. – 53. p.n.e). Ovaj rimski državnik imao je prste u mnogim poslovima, a najunosnija je bila imovina koju je zaplijenio ili kupio po niskim cijenama nakon požara.  Njegovo je bogatstvo procijenjeno na 200 miliona sestercija. Nakon njegove smrti u bitci njegov protivnik kaznio je njegovu pohlepu napunivši mu usta rastopljenim zlatom.

Ruski car Nikolaj II (1868.-1918.) je na petiom mjestu. Naslijedivši bogatstvo stoljetne carske dinastije Romanov 1894. godine, Nikolaj II bio je posljednji car blistavog ruskog dvora. Mnogo toga je bilo u njegovom vlasništvu, od veličanstvenih palača do nakita i umjetničkih djela. Nakon pokolja Nikolaja i njegove uže porodice 1918., većinu imovine zaplijenili su boljševički revolucionari.

Mir Osman Ali Khan (1886.-1967.) na šestom je mjestu liste. Potiče iz indijske države Hyderabad a 1911. godine njegovo bogatstvo uključivalo je najproduktivnije svjetske rudnike dijamanata i cvjetajuću industriju bisera. Njegova odanost Britanskom Carstvu nagrađena je titulom ‘Njegovo uzvišeno visočanstvo’, a sredstvo je ulagao u državno obrazovanje i transport. Unatoč svom ogromnom bogatstvu, pričalo se da je isti fes nosio 35 godina.

William Osvajač (1028-1087), normanski plemić iz 11. stoljeća, bio je najbogatiji čovjek svoga doba a bogatstvo je stekao osvajanjima i brakom.

Jakob Fugger (1459.-1525.) počeo je u porodičnoj tekjstilnoj kompaniji a ovaj njemački trgovac i bankar unaprijedio je svoje bogatstvo kroz rudarenje srebra, bankarstvo i komercijalnu trgovinu. Na vrhuncu je dominirao svijetiom evropskog biznisa.

Na devetom je mjestu Henry Ford (1863.-1947.). Sin farmera fasciniran mašinama Ford je radio sa željezničkim vagonima i parnim strojevima prije nego što je eksperimentirao s “kočijama bez konja” kao inženjer u Detroitu. Nakon dva neuspješna poduhvata, Ford Motor Company osnovan je 1903. godine, a uvođenje modela T učinilo je automobilom dostupnim ‘velikom mnoštvu’, a Forda jednim od najbogatijih ljudi u historiji.

Konačno, na desetom je mjestu Cornelius Vanderbilt (1794.-1877.). Rođen u Port Richmondu na Staten Islandu, posudio je novac za svoj prvi posao na trajektu  kada je bio tinejdžer. Kasnije je raširio psolove na parobrodima i željeznici. Dio njegova zaostavštine je Univerzitet Vanderbilt u Tennesseeju.

Izvor:hayat.ba