Naučnici tvrde da su otkrili šta se nalazi u samom središtu planete Zemlje
Naučnici su se dugo pitali što se nalazi u samom središtu Zemlje, a najnovija istraživanja su dokazala teoriju da naš planet ima odvojenu željeznu kuglu unutar svoje metalne jezgre.
Ispod kore, plašta i rastaljene tekuće vanjske jezgre nalazi se čvrsti metalni centar Zemlje, koji zapravo ima još jedan ima skriveni sloj ili “najdublju unutrašnju jezgru”, stoji u novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications.
Monumentalno otkriće sugerira da Zemlja ima pet glavnih slojeva umjesto četiri i nudi nove pojedinosti koje bi naučnici mogli upotrijebiti za rješavanje nekih od najstarijih misterija o našem planetu kao i o njegovom nastanku.
Naučnici su prvi put razmatrali teoriju da Zemljina jezgra mogla imati dodatni, neprimjetan sloj prije otprilike 20 godina, navodi se u saopćenju za javnost. Sada, pomoću novih podataka prikupljenih mjerenjem seizmičkih valova zemljotresa koji su prolazili kroz središte Zemlje, istraživači su konačno otkrili tu najdublju jezgru.
Seizmički valovi su vibracije koje se kreću unutar ili duž površine Zemlje i kroz njezine unutarnje slojeve kao rezultat zemljotresa, vulkana ili drugih razloga.
“U ovoj studiji, po prvi put, izvještavamo o opažanjima seizmičkih valova koji potječu od snažnih zemljotresa koji putuju naprijed-natrag s jedne strane zemaljske kugle na drugu do pet puta poput rikošeta”, kazao je koautor studije dr. Thanh-Son Phạm.
Koristeći instrumente koji detektiraju vibracijske valove, istraživači su otkrili da najdublja unutrašnja jezgra ima izrazitu anizotropiju, što je svojstvo tvari koje joj omogućuje da preuzme različite karakteristike ovisno o uglu iz kojeg joj se prilazi. Primjer predmeta koji je anizotropan je komad drva: mnogo je lakše raskomadati komad drva za ogrjev udarajući ga u smjeru njegova vlakna nego o njega. To je ono obilježje koje razlikuje najdublju jezgru.
Istraživači su promatrali koliko brzo seizmički valovi putuju kroz zemljinu jezgru u različitim smjerovima, i otkrili su da najdublja unutrašnja jezgra mijenja brzinu tih valova na drugačiji način od sloja iznad nje, vanjskog središnje jezgre. ljuska.
Otkrivanje novog sloja više od 1.600 kilometara ispod naših nogu je veoma značajno. Dokaz da postoji još jedan sloj u jezgri mogao bi naučnicima omogućiti bolje razumijevanje Zemljinog magnetskog polja i kako se ono razvijalo.
“Novo otkriće također nam daje uvid u ono što se moglo dogoditi s drugim planetima. Uzmimo Mars kao primjer. Još uvijek ne razumijemo zašto je Marsovo magnetno polje prestalo postojati u prošlosti”, rekao je Pham.
Izvor:klix.ba