Štete se zbrajaju na jesen, ali već se procjenjuju na više od milijardu maraka, kažu poljoprivrednici.
Znatno umanjen prinos i kvalitet proizvoda, uvjetovat će i povećanje cijena kako poljoprivrednih proizvoda tako i svih drugih koji su u vezi s njima.
Ovogodišnja suša ne pamti se u posljednjih 50 godina, kažu poljoprivrednici. Zbog toga trpe sve poljoprivredne kulture u BiH, ali najugroženiji su proljetni usjevi – kukuruz i soja.
Vlasnici pojedinih poljoprivrednih gazdinstava su osim suše pretpjeli i grad, što je dodatno uništilo poljoprivredne kulture.
Suša nam je ove godine dokrajčila poljoprivredu, posebno ovo sijanje na otvorenom, što se radilo na povrću, to ga je dotuklo jer ono se ove godine trebalo i zalijevati. Mi nemamo uvjeta, nemamo vode dovoljno”, priča poljoprivrednik Muhamed Softić.
Federalnoj vladi uputili su nedavno apel za pomoć. Poljoprivrednici ne traže mnogo, kažu, barem da im ranije isplate redovite poticaje. Jedini izlaz iz ove situacije bio bi da je za vrijeme visokih temperatura proglašeno stanje elementarne nepogode, do čega, međutim, nije došlo.
Sistem je kompliciran na način da bi sad neki od naših poljoprivrednika dobio novac kao odštetu, mora ta općina na kojoj on egzistira, obrađuje zemlju, proglasiti elementarnu nepogodu. Pa se mora pisati odštetni zahtjev. Što dalje mora procijeniti Civilna zaštita i dok dođe do Federalnog ministarstva… Od toga nema ništa”, zaključuje Nedžad Bićo iz Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Suša će za posljedicu imati znatno umanjen prinos i kvalitetu proizvoda, ali i povećanje cijena kako poljoprivrednih proizvoda tako i svih drugih koji su u vezi s njima. Iako se štete zbrajaju na jesen, već se kalkulira o milijardi i pol maraka na teritoriju čitave države.
Štete će se zbrajati na jesen kad prinosi budu manji za 50%, 60%, 70%. Pretrpjet ćemo štetu od, najmanje, milijardu i pol na svim kulturama”, smatra Vladimir Usorac iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a.
Suša za sobom većinom povlači i povećanje cijena hrane na domaćem tržištu, što ovisi od nakupaca, odnosno preprodavača, ali i entitetske vlasti koja im je, kako ocjenjuju poljoprivrednici, naklonjena.
Mi se borimo protiv nakupaca već dvije tri godine. Ne možemo se izboriti jer je vlast naklonjena nakupcima”, dodaje Usorac.
Entitetska udruženja jedinstvenog su stava – neophodna je veća podrška države u svakom smislu. Zahtjev ilustrira ne tako dalekom situacijom kada su bh. prevoznici satima čekali na graničnim prelazima prilikom izvoza poljoprivrednih proizvoda, koji zbog toga nerijetko propadaju, javlja N1 .
Izvor:hayat.ba