POSLJEDNJA ZABILJEŠKA IZETA NANIĆA SAČUVANA JE U MUZEJU 505. VITEŠKE BRIGADE: ‘BIT ĆE NAŠA BIH…’

Kako je Muzej nastao, kakve još vrijedne eksponate čuva, i ko o njemu brine sve ove godine, za Faktor je ispričao Agan Skenderović, koji je uz Merimu Ćurt, Mehu Veladžića i Jasmina Šarića radio na osnivanju Muzeja.

• Naredba Generalštaba Armije RBiH za formiranje i prikupljanje arhivske građe stigla je 28. marta 1994. godine, u svim brigadama, a mi smo u Bužimu već 4. aprila 1993. godine imali Muzej sobu s velikim brojem dokumenata, fotografija i ratnih eksponata.

Komandant Izet Nanić, vodio je brigu o svemu, pa je tako već početkom ratne 1994. godine dao zadatak informativnoj službi brigade da krene sa prikupljanjem arhivske građe i eksponata za Muzej brigade. Za samo tri mjeseca priklupljen je značajan broj eksponata, a otvaranje Muzej sobe desilo se 4. aprila 1994, na godišnjicu osnivanja Glavnog kriznog štaba u Bužimu. Muzej je bio smješten u prizemlju privatne kuće pored Komande brigade sve do aprila 1996. godine – kaže Skenderović.

Nakon što je rat stao, prisjeća se Skenderović, određeno vrijeme niko nije htio preuzeti Muzej sobu 505.

• Onda je komandant brigade Sead Jusić donio naredbu da Organizacija RVI preuzme brigu o Muzeju, što i danas rade u okviru Koordinacije boračkih udruženja općine Bužim. U Muzej sobi 505. ostali su negativi filmova, i kada sam vidio da se ništa ne radi da se sve kvalitetno zaštiti, da se ne izrađuju postojeći negativi, većinu filmova sam uzeo natrag i prebacio ih na CD-ove i eksterni hard disk. Tako da sam uspio više od 90 posto toga sačuvati od propadanja i sve se danas nalazi u Muzej sobi 505. viteške brigade – pojašnjava Skenderović.

Među prvim eksponatima u Muzeju bili su dijelovi rakete koja je ispaljena na Bužim.

• Neko je to donio u Komandu brigade i par dana je to stajalo na hodniku. Komandant je to vidio i tako je počelo prikupljanje eksponata i osnivanje Muzej sobe. Od samog početka rada na osnivanju Muzeja pored mene su bili uključeni Merima Ćurt, Meho Veladžić i Jasmin Šarić.

Ovdje moram posebno napomenuti da su značajan doprinos u pripremanju Muzeja dali Jule Muratović i Alaga Isaković, bužimski likovni umjetnici. Naravno, značajan broj eksponata donosili su borci sa prvih linija, od oštećenog i zarobljenog naoružanja, dokumentacije i karata do ličnih stvari koje su koristili na linijama odbrane – dodaje Skenderović.

U Muzeju se nalaze fotografije svih šehida 505. viteške brigade koji su položili živote u odbrani države BiH, oružje s kojim su započeli borbu, uniforme koje su koristili, zatim radna soba rahmetli brigadnog generala Izeta Nanića i još dosta ratnih fotografija i eksponata.

• Najveći dio eksponata je prikupljen u ratnom periodu 92-95. godina, od oružja i vojne opreme, uniformi, fotografija, videomaterijala, amblema, ratnih dnevnika, zarobljene dokumentacije, fotografija poginulih boraca, ali je zasigurno jedna od najvećih vrijednosti Muzeja 505. radna soba generala Izeta Nanića sa ličnim stvarima, uniformama, dnevnicima i ratnim kartama. U radnoj sobi se nalazi i zadnja komandantova zabilješka koju je napisao uoči pogibije u noći 04/05.08.1995.godine.

• U poratnom periodu prikupljeno je nešto fotografija i drugih eksponata koji su bili u privatnom vlasništvu boraca 505. viteške brigade. Uglavnom je sačuvano sve ono što je prikupljeno u ratu – tvrdi Skenderović.

Muzej je dosta dobro posjećen, ali najviše posjeta zabilježi u vremenu obilježavanja “Slobodarskih dana viteškog grada Bužima” od 05. do 15. augusta.

• Tada nizom sadržaja obilježavamo godišnjicu pogibije generala Izeta Nanića i godišnjicu formiranja brigade. Tada imamo i najviše posjeta i obilazaka Muzeja, ali i poprišta na kojima su se odigrale najveće bitke i najveće pobjede 505. brigade.

Ako vam kažem da su Muzej brigade posjetili rahmetli Alija Izetbegović, Haris Silajdžić, Abdulah Sidran, Dino Merlin, bivši reis Mustafa Cerić, reis Husein Kavazović, brojni ministri, ambasadori, ratni komandanti brigada Armije RBiH, fudbalska reprezentacija BiH i brojne druge poznate ličnosti, onda je jasno da je Muzej izuzetno dobro posjećen.

Posebno vesele planske ekskurzije učenika Osnovnih škola iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, studenata i mladih ljudi. Nisam siguran koliko je brojčano ljudi prošlo kroz Muzej ali vjerujem da je za ovih dvadeset i pet godina to jedan značajan broj. Danas brigu o Mezuje vodi Koordinacija boračkih udruženja općine Bužim u iznajmljenom prostoru pošte u Bužimu za koji se plaća mjesečna najamnina više od dvadeset godina. Zaposleno je jedno dijete šehida u Muzeju i svoj rad obavlja volonterski – kaže Skenderović.

Izvor:hayat.ba