Reis Kavazović naglasio je da su u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, entitetu RS, Bošnjaci pod velikim pritiskom.

– Možemo kazati da je na sceni na neki način ponovo pokušaj da se oni eliminiraju sa ovih područja, što ekonomskim što drugim pristiscima i stalnim prijetnjama o nekakvom otcjepljenju, razgraničenju. Kao zajednica smo zabrinuti za te procese i smatramo da tom populizmu unutar naše države mora doći kraj. Moramo se vrlo ozbiljno suočiti sa onim pitanjima koja su egzistencijalna za opstanak našeg naroda, prije svega u Republici Srpskoj – mišljenja je Kavazović.

Istakao je da posebno zabrinjava činjenica da je sve manji broj Bošnjaka u Republici Srpskoj, dok su oni koji su odlučili da ostanu živjeti u tom dijelu BiH uglavnom osobe treće životne dobi.

– Naša istraživanja, unutar Islamske zajednice, govore da je oko 80 posto naše populacije, džematlije u tim područjima, starija od 65 godina što bi značilo da ćemo za 10 do 15 godina tamo biti svedeni na statističku grešku. Odavde, sa Drine, gdje se i vodi najveća borba za održiv opstanak našeg naroda, želimo poručiti našem narodu u domovini i dijaspori da prethodi vrlo teška borba da se to ne dogodi, da nas se ne eliminira sa ovih područja – upozorio je on.

Dodao je da posljednja događanja ukazuju na to da su ponovo aktivne snage iz devedesethih godina, kada je 615 džamija porušeno, ubijeno više od 100 imama, dok je više od 100.000 ljudi stradalo u agresiji na BiH.

– Mislim da svi ljudi koji su odgovorni u BiH moraju se dozvati pameti, sjesti i kazati ne radikalnim nastojanjima i ne povratku u devedesete. Ovo je država BiH i za nju se moramo boriti, a ulema, naši imami su na prvim linijama te borbe na terenu kako bi se očuvala multietnička struktura svih naroda u BiH. Odavde, iz Goražda, šaljemo jasnu poruku da će Islamska zajednica kao i do sada stajati kao stub u odbrani svih općih ljudskih i civilizacijskih vrijednostima – podvukao je reis.

Napomenuo je da se islamska zajednica ne želi miješati u posao političara, već upozoriti na situaciju koju je ocijenio zabrinjavajućom.

On smatra da je pandemija još više usložnila situaciju te da odgovorni u BiH trebaju početi razmišljati o državi i njenom normalnom funkcionisanju. Bosanske ideje, kako je kazao, moraju se proizvoditi unutar BiH, a ne slušati centre iz susjednih država, ocjenjujući da to neće usrećiti bosanske narode.

Na sastanku u Goraždu razgovarano je i o vakufskoj imovini IZ koja je, kako je naglašeno, više od jednog stoljeća uzurpirana, kao i načinu njenog upravljanja.