Ukrajinci zarobili Danijelu Lazović Bagiru, srpsku snajperisticu koja ratuje na strani Rusa
Ukrajinska vojska navodi da je zarobila Danijelu Lazović “Bagiru”, Srbijanka koja na strani Rusa u Ukrajini ratuje od 2014. godine. Navodno ona ima najmanje 40 “recki” na snajperu, od kojih dobar broj otpada na civile.
Srpsku snajperisticu koja je ratno ime uzela po liku Crne pantere iz filma “Knjiga o džungli”, ukrajinske snage su zarobile nakon ranjavanja. Ranjenu i bez mogućnosti bijega njeni suborci ostavili su je na bojnom polju: “Ostavili su me! Vidjeli su da sam ranjena, imali su priliku izvući me, a jednostavno su isparili nadajući se da ću umrijeti”, prenose njene riječi pripadnici ukrajinskih snaga. Prema riječima Vlade Ivanova, zarobljenici je pružena potrebna medicinska pomoć i trenutno je na liječenju.
Ukrajinski mediji objavili su i njezinu zaplijenjenu vojnu knjižicu s žigom “Donjecke narodne republike”. Ubijala je, razabire se, pod lažnim imenom Irina Starikova. Pravi identitet joj je u dokumentu prikriven i očito falsificiranim podatkom da je rođena u ukrajinskome gradu Donjecku 1981. godine.
Ovu vijest potvrdila je i služba za informisanje Ministarstva odbrane Ukrajine.
Bagira je prije ratnog života bila rukometašica, časna sestra i osuđena dilerica droge – mnogo žena u krajnje dijaboličnoj figuri. U redovima proruskih separatista u Donbasu godinama je bila jedna od najslavnijih stranih dobrovoljki, te su ukrajinske tajne službe u nekoliko navrata objavljivale njezino ime.
Nastupala je i u propagandističkim intervjuima na ruskim portalima pod kontrolom oligarha Jevgenija Prigožina zvanog Putinov Kuhar, kojega se osnovano smatra kreatorom zloglasne plaćeničke ruske vojske Wagner i režiserom glavnine paraobavještajnih i zločinačkih operacija Kremlja u inozemstvu.
Lazović je rođena u Gornjem Milanovcu, gdje joj i danas navodno žive roditelji i sestra. U istočnu Ukrajinu 2014. je otišla u sklopu dobrovoljačkog Srbijanskog husarskog puka, paravojne jedinice u čijim su redovima djelovali mnogi borci iz velikosrpskih ratova devedesetih.
Izvor:saff.ba